Spotlight Intervjui sa zadrugarima
Intervju sa Natašom Žugić, direktorkom stambene zadruge „Pametnija zgrada“ iz Beograda (Srbija)
„Spotlight intervjui sa zadrugarima“ je serija razgovora sa zadrugarima iz celog sveta sa kojima su se službenici Međunarodne Organizaciije Rada (ILO) susreli tokom svog rada na zadrugama i široj socijalnoj i solidarnoj ekonomiji (SSE). Ovoga puta, razgovarali smo sa Natašom Žugić, direktorkom stambene zadruge „Pametnija zgrada“ iz Beograda (Srbija).
26 септембар 2025
Možete li nam reći nešto o svom dosadašnjem iskustvu, kako ste se uključili u stambenu zadrugu i kako je nastala Pametnija zgrada?
Gotovo dve decenije bavim se projektovanjem stambene arhitekture. To je period obeležen završnom fazom ekonomske tranzicije u Srbiji i produbljenom stambenom krizom u kojoj većina građana ne može da priušti kupovinu stana. Dominantan model stambene izgradnje u Srbiji je investitorski, koji stavlja profit iznad kompleksnih ljudskih potreba. Stanovi se tretiraju kao investicija — sredstvo za špekulaciju na tržištu, a ne kao osnovno ljudsko pravo. Duboko verujem da je ovaj model neodrživ i da alternativni pristup mora da postoji — onaj koji u prvi plan stavlja potrebe ljudi i podstiče zajednicu.
2012. godine priključila sam se inicijativi Ko Gradi Grad, osnovanoj u Beogradu sa idejom da građani moraju biti uključeni u procese urbanog razvoja. Iste godine, platforma je pokrenula inicijativu Pametnija zgrada, usmerenu na istraživanje kolektivnih pristupa stanogradnji koja bi bila dostupna velikom broju građana bez mogućnosti da kupe stan pod nametnutim tržišnim uslovima.
Tokom 2013. godine učestvovala sam u seriji radionica koje su definisale osnovne principe Pametnije zgrade. Sesije sa naslovima Svi za jednu, jedna za sve, Jednakost u društvu nejednakosti i Pametnije od vlasništva i profita, istraživale su složene odnose između individualnih i kolektivnih interesa, participaciju građana različitih socio-ekonomskih pozicija, ulogu profita i regulativu stambenog zadrugarstva.
Iste godine beogradska opština Savski Venac raspisala je arhitektonski konkurs MILD Home za idejna rešenja modularnog, inteligentnog, niskobudžetnog i samostalno izvodivog stanovanja. Bila sam deo tima Pametnije zgrade, koji je učestvovao sa projektom Nova moba za ovo doba. Naše rešenje je izabrano kao jedno od tri pobednička i kasnije predstavljeno na festivalu URBANIZE u Beču. Nakon godina istraživanja u oblasti stanovanja, zagovaranja i organizovanja, stambena zadruga Pametnija zgrada je zvanično registrovana 2019. godine. Za mene je članstvo u zadruzi bio prirodan korak, jer svoj budući dom vidim upravo u modelu koji razvijamo.
Po čemu se Pametnija zgrada razlikuje u širem stambenom kontekstu u Srbiji?
Pametnija zgrada je prva registrovana stambena zadruga u Srbiji nakon skoro 20 godina. Trenutno imamo 17 članova, različitih godina, zanimanja i porodičnih statusa, koje povezuje uverenje da je stanovanje osnovno ljudsko pravo a ne privilegija. Naš cilj je da stvorima dugoročno održivu zajednicu zasnovanu na solidarnosti i međusobnoj podršci.
Iako jos nemamo zgradu, zadružni model koji razvijamo suštinski se razlikuje od dominantnog investitorskog modela. Stanovi ostaju u kolektivnom vlasništvu zadruge, koja finansira izgradnju kombincijom početnih uloga članova i dugoročnog kredita koji članovi isplaćuju zadruzi kroz zakup. Na ovaj način omogućena je dugoročna priuštivost i „povlačenje“ stanova sa tržišta. Stanari učestvuju u projektovanju i upravljanju svojom zgradom i zajednicom, dok zadruga preuzima finansiranje, izgradnju i održavanje. Energetska efikasnost je jedan od ključnih principa — primena standarda „pasivne kuće“ dugoročno značajno umanjuje troškove.
Šta je do sada urađeno da bi se promovisao zadružni model stanovanja?
Kako bismo širu javnost upoznali sa modelom zadružnog stanovanja, u saradnji sa Ko Gradi Grad organizujemo različite javne događaje kroz zajednički program Centar za novo stambeno zadrugarstvo. Centar povezuje pojedince zainteresovane za stambeno zadrugarstvo sa organizacijama koje se zalažu za stambenu jednakost, radna prava i principe socijalne i solidarne ekonomije. Takođe, otvara prostor stručnjacima iz povezanih oblasti da svojim znanjem i iskustvom doprinesu razvoju zadružnog stanovanja.
Tokom 2024. godine Centar je organizovao niz događaja: javna predavanja, diskusije, radionice kao i studijsku posetu Beču i Budimpešti, gde su naši članovi imali priliku da se neposredno upoznaju sa afirmisanim stambenim zadrugama kao što su Bikes & Rails, Wohnprojekt Wien, Schlor i Zuglo Collective House.
Najzad, u oktobru 2024. organizovali smo izložbu KAKO I GDE ĆEMO ŽIVETI? Beograd u susretu sa talasom novog stambenog zadrugarstva u Barseloni. Tokom četiri nedelje izložbe, organizovali smo 13 javnih događaja, ugostili preko 200 učesnika iz pet zemalja i privukli medijsku pažnju na nacionalnom nivou, što je dodatno otvorilo diskusiju o zadružnom stanovanju u Srbiji.
Cilj ovih aktivnosti je da unapredimo razumevanje zadružnog stanovanja u široj javnosti, privučemo zainteresovane građane da budu pioniri ovog modela i stvorimo uslove za sistemsku podršku priuštivom, održivom i društveno pravednom stanovanju u Srbiji.
Pametnija zgrada je deo MOBA mreže stambenih zadruga. Čime se mreža bavi i kako podržava vaš rad i povezuje projekte širom regiona?
MOBA je osnovana 2017. godine kao mreža pionirskih stambenih inicijativa iz Centralne i Jugoistočne Evrope, uključujući stambene zadruge iz Beograda, Budimpešte, Ljubljane, Praga i Zagreba. Uz podršku Zadruge za etičko finansiranje (ZEF), UrbaMonde i World Habitat, mreža zajednički radi na prevazilaženju izazova priuštivog i dostupnog stanovanja. MOBA je zvanično registrovana 2020. godine kao Evropsko zadružno društvo, sa Pametnijom zgradom kao jednim od osnivača.
Mreža pomaže svoje članove kroz razmenu znanja, jačanje kapaciteta, finansijsku pomoć i druge resurse, u cilju realizacije pilot projekata širom regiona Centralne i Jugoistočne Evrope. Fokus lokalnih inicijativa je izgradnja održivog i priuštivog stanovanja koje odgovara prihodima domaćinstava, omogućava mobilnost radne snage, povezuje radni i porodični život i prilagođava se različitim strukturama i demografiji domaćinstava.
Ključni alat u razvoju je MOBA Akcelerator, finansijski instrument osmišljen da obezbedi kratkoročna sredstva za izgradnju ili kupovinu zgrade. Kada postane potpuno operativan, ovaj alat će značajno olakšati pristup širem konvencionalnom hipotekarnom finansiranju, što će ublažiti nedostatak tradicionalnih finansijskih partnera i podstaći razvoj zadružnog stanovanja širom regiona.
Koji su glavni izazovi sa kojima ste se suočili u razvoju stambene zadruge i kako ih prevazilazite? Šta još nedostaje da bi se zadružno stanovanje razvilo u Srbiji?
Jedan od ključnih izazova odnosi se na pristup finansiranju, budući da tradicionalne banke ne raspolažu instrumentima prilagođenim kolektivnom vlasništvu ili neprofitnim principima. Širi ekonomski i politički okvir, obeležen izraženim nejednakostima i ograničenim merama podrške, otežava prikupljanje kapitala i dugoročno održavanje poslovanja. Pravni okvir, oblikovan za konvencionalno tržište nekretnina, unosi dodatnu složenost i zahteva kontinuirano angažovanje.
Unutar zadruge radimo na jačanju kapaciteta članova, unapređenju interne komunikacije i formiranju grupe budućih stanara pilot projekta kroz definisanje njihovih potreba i istraživanje odgovarajućih modela. Zadružno stanovanje je i dalje slabo poznato široj javnosti, zbog čega je kontinuirano informisanje o njegovim principima i prednostima od ključnog značaja. Stoga je privlačenje posvećenih članova jedan od prioriteta.
Dugoročna održivost predstavlja dodatni izazov. Iako energetski efikasna gradnja smanjuje troškove korišćenja na duži rok, izgradnja i održavanje „pasivne kuće“ po priuštivoj ceni zahteva pažljivo planiranje.
Sve se ovo odvija u širem kontekstu sistemskih problema u oblasti stanovanja - visokih cena stanova u odnosu na prihode, ograničenih opcija priuštivog zakupa i demografskih pritisaka, što zahteva inovativne modele, uporno zagovaranje, javno angažovanje i regionalnu saradnju.
Koji su prioriteti za budući razvoj zadruge Pametnija zgrada? Koje lekcije iz vašeg iskustva mogu biti korisne za druge stambene zadruge?
Trenutno tražimo lokaciju za naš pilot projekat — prvu novu zadružnu stambenu zgradu u Srbiji. Ukoliko bi neka od beogradskih opština ili relevantnih državnih institucija prepoznala značaj ove ideje i omogućila dugoročni najam zemljišta ili zgrade po povlašćenim uslovima, ovaj proces bi se značajno olakšao i ubrzao.
Otvoreni smo i za saradnju sa pojednincima koji žele da podrže zadružni model, bilo kroz ustupanje zemljišta ili objekata pod povoljnim uslovima ili ulaganjem sredstava kroz priključivanje zadruzi.
U perspektivi, šira politička i društvena promena mogla bi dodatno da poboljša uslove za stambeno zadrugarstvo. Danas u Srbiji građani jasno traže transparentnost, odgovornost i solidarnost — ako bi se ove vrednosti prenele u podržavajući politički i pravni okvir, stvorili bi se povoljniji uslovi da ostvarimo našu viziju zadružne zgrade koju gradi i koristi zajednica utemeljena na zajedničkim vrednostima, međusobnoj podršci i kolektivnom razvoju.
Stavovi izneti u ovom intervjuu su stavovi sagovornice i ne odražavaju nužno zvaničnu poziciju ili politike Međunarodne organizacije rada (ILO).
Povezani sadržaji:
- Intervju sa Guidom Švarcendalom, generalnim direktorom Bauverein Halle & Leuna eG i predsednikom Cooperative Housing International
- Intervju sa Kristijanom Bengcelijusom, šefom za odnose sa vlasnicima i međunarodne poslove u Riksbyggen (stambena zadruga u Švedskoj)
- Zadružno stanovanje za izbeglice u Grčkoj
More Spotlight Interviews with Co-operators
Inspiring stories, insights and thought-provoking reflections from cooperative and social and solidarity economy (SSE) actors from across regions and sectors
Stay tuned
To keep updated on the latest Spotlight Interviews with Co-operators, you can also:
- Visit ILO topical portals on cooperatives ilo.org/coop & the SSE ilo.org/coop
- Sign up for ILO COOP/SSE monthly newsletter
- Follow @ILOCOOPSSE on LinkedIn, X, Facebook and Instagram