Protesaun Sosiál
Timor-Leste haforsa kapasidade atu haluan kobertura seguransa sosial ba traballadór sira iha ekonomia informal
OIT, iha kolaborasaun ho Sentru Formasaun Internasionál OIT (ITC-Turin), apoia Timor-Leste atu haforsa kapasidade institusional hodi habelar kobertura seguransa sosiál no hadi’a asesu ba protesaun ba traballadór sira iha ekonomia informal.
13 August 2026
DILI, Timor-Leste – Representante sira husi Instituto Nacional Segurança Social (INSS), instituisaun governu sira, parseiru dezenvolvimentu, no organizasaun traballadór no empregadór sira partisipa iha Programa Haforsa Kapasidade kona-ba Solusaun Administrativu hodi Habelar Kobertura ba Traballadór sira iha Ekonomia Informal. Programa formasaun ne’e hala’o iha Dili, husi loron 3 to’o 7 Agostu, husi OIT liuhusi projetu Haforsa Inkluzaun Sosiál no Nutrisaun iha Timor-Leste, ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia, iha kolaborasaun ho Sentru Formasaun Internasionál OIT (ITC-OIT) iha Turin, Itália.
IINSS kontinua iha komitmentu atu hadi’a asesibilidade, hametin prestasaun servisu no dezenvolve solusaun prátiku ne’ebé responde ba realidade traballadór hotu-hotu iha Timor-Leste.
Hateten Zeferino da Costa Bobo, Prezidente Instituto Nacional Segurança Social (INSS) no Fundu Rezerva Seguransa Sosial (FRSS)
Fasilita husi peritu sira husi ITC-OIT no espesialista protesaun sosial OIT, formasaun ne’e responde ba prioridade nasionál atu asegura katak traballadór barak liután bele asesu ba protesaun ne’ebé adekuadu nune’e bele hasoru risku sosiál no ekonomia iha sira-nia moris tomak. Programa ida ne’e refleta mos mudansa iha merkadu traballu Timor-Leste, ne’ebé traballadór barak sei servisu iha empregu informal no enfrenta dezafiu atu asesu ba sistema seguransa sosiál kontribuitivu.
Zeferino da Costa Bobo, Prezidente Instituto Nacional Segurança Social (INSS) no Fundu Rezerva Seguransa Sosial (FRSS), subliña katak importante tebes atu asegura katak sistema seguransa sosiál responde ba nesesidade traballadór hotu-hotu. “Habelar kobertura seguransa sosiál ba traballadór sira iha ekonomia informal mak prioridade nasionál iha Estratéjia Nasional Protesaun Sosiál (2021–2030) no pasu importante ida mak atu asegura katak ita la husik ema ida iha kotuk,” hateten nia. “INSS kontinua iha komitmentu atu hadi’a asesibilidade, hametin prestasaun servisu no dezenvolve solusaun prátiku ne’ebé responde ba realidade traballadór hotu-hotu iha Timor-Leste.”
“Protesaun sosial nu’udar direitu ida, la’ós priviléjiu. Uniaun Europeia kompromete atu apoia Timor-Leste hodi haforsa sistema protesaun sosial.”
Hateten Thorsten Bargfrede, Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste
Formasaun ne’e aplika orientasaun husi Asosiasaun Internasionál Seguransa Sosiál (ISSA) kona-ba solusaun administrativu hodi habelar kobertura, ho ninia foku haforsa prontidaun institusionál no governasaun, no mos hadi’a mekanizmu rejistu, kontribuisaun no enkuadramentu sira. Formasaun ne’e mos foka ba hadi’a servisu ne’ebé tau sidadaun iha sentru, no hasa’e kobertura no dezenvolve solusaun prátiku atu traballadór sira iha ekonomia informal no grupu sira seluk ne’ebé seidauk hola parte, bele tama mos iha sitema.
Durante formasaun, partisipante hamutuk na’in 30 iha nivel nasional aprende husi esperiénsia internasionál no identifika abordajen sira ne’ebé bele adapta ba konteksu Timor-Leste. Sira mos aumenta koñesimentu, fahe esperiénsia no dezenvolve abordajen prátiku atu habelar kobertura, hodi kontribui ba haforsa liután instituisaun sira no mellora sistema protesaun sosial ne’ebé inkluzivu liután, hodi bele fó protesaun di’ak liután ba traballadór no sira-nia família.
“Protesaun sosiál nu’udar direitu ida, la’ós priviléjiu. Uniaun Europeia kompromete atu apoia Timor-Leste hodi haforsa sistema protesaun sosial no asegura katak grupu vulnerável no traballadór sira iha ekonomia informal bele asesu ba protesaun ne’ebé adekuadu,” hateten Thorsten Bargfrede, Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste.
Iha parte seluk, Simrin Singh, Diretora OIT ba Indonézia no Timor-Leste, subliña nesesidade atu transforma kompromisu politika ba asaun prátiku.“Maioria traballadór sira iha Timor-Leste sei servisu iha empregu informal no la hetan protesaun adekuadu. Ida-ne’e la reflete prinsipiu katak protesaun sosiál mak direitu umanu no pilár ida husi servisu dignu. Hau hein katak liuhusi programa formasaun ida-ne’e, ita bele transforma prioridade nasionál sira sai asaun administrativu konkretu liuhusi koordenasaun, fahe koñesimentu no kompromisu hamutuk atu asegura katak ita la husik traballadór ida iha kotuk.”
Maioria traballadór sira iha Timor-Leste sei servisu iha empregu informal no la hetan protesaun adekuadu. Ida-ne’e la reflete prinsipiu katak protesaun sosiál mak direitu umanu no pilár ida husi servisu dignu.
Simrin Singh, Diretora OIT ba Indonézia no Timor-Leste
Related content
Protesaun Sosiál
ILO suporta Programa kapasitasaun no diálogu sosiál atu Sistema Haforsa Protesaun Sosiál iha Timor-Leste