three women panellists

Protesaun Sosiál

ILO suporta Programa kapasitasaun no diálogu sosiál atu Sistema Haforsa Protesaun Sosiál iha Timor-Leste

Programa formasaun ILO nian halibur parte interesada sira iha Timor-Leste hodi habelar kobertura seguransa sosiál no hametin protesaun ba traballadór sira iha ekonomia informál.

3 June 2026

Three resource persons speaking in a training programme in Dili, Timor-Leste 05/2026 © Josefina Maria Pereira/ILO
Content also available in: English

DILI, Timor-Leste (Notísia OIT) – Organizasaun Internasional Traballu (OIT), liuhusi projetu ne’ebé finansiadu husi Uniaun Europeia (EU) ho naran “Haforsa Inkluzaun Sosial no Nutrisaun iha Timor-Leste," apoiu ona Instituto Nacional Segurança Social (INSS) atu hametin sistema protesaun sosiál nasional no habelar kobertura seguransa sosiál inkluziva, liuliu ba traballadór sira ne’ebé servisu iha ekonomia informál.

Instituto Nacional Segurança Social kontinua kompromete atu servisu hamutuk ho parseiru hotu-hotu hodi harii sistema seguransa sosiál ida ne’ebé inkluzivu liu, reziliente no sustentável iha Timor-Leste.”

Leoneto V. F.C. Pereira, Diretór Departamentu Akademia INSS

Nudar parte hosi esforsu ida-ne’e, OIT organiza programa fortalese kapasidade durante loron rua ho títulu “Haforsa Sistema Protesaun Sosial iha Timor-Leste: Fundamentu, Padraun no Pratika” iha loron 28 no 29 Maiu iha Dili. Formasaun ne’e nia objetivu mak atu hametin koñesimentu tékniku, promove kolaborasaun no avansa diálogu sosiál kona-ba polítika no prátika protesaun sosiál iha país.

Formasaun ne’e envolve partisipante 60 hosi eskritóriu INSS nasional no munisípiu, organizasaun traballadór no empregadór, instituisaun governamentál relevante, organizasaun sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.

© Josefina Maria Pereira
© Josefina Maria Pereira
Partisipante sira husi programa formasaun kona-ba protesaun sosiál iha Dili, Timor-Leste 05/2026

Inisiativa ne’e sai parte hosi esforsu nasional ne’ebé boot liu atu hametin sistema protesaun sosiál no aumenta asesu ba seguransa sosiál ba traballadór hotu-hotu. Protesaun sosiál iha papel importante atu hamenus kiak, vulnerabilidade, promove inkluzaun sosiál no hametin reziliénsia ekonomia. Sistema seguransa sosiál ne’ebé efetivu bele proteje traballadór no sira-nia família hasoru risku hanesan moras, asidente servisu, defisiénsia, idade katuas, dezempregu no lakon rendimentu.

“Instituto Nacional Segurança Social kontinua kompromete atu servisu hamutuk ho parseiru hotu-hotu hodi harii sistema seguransa sosiál ida ne’ebé inkluzivu liu, reziliente no sustentável iha Timor-Leste,” dehan Leoneto V. F.C. Pereira, Diretór Departamentu Akademia INSS.

Pereira mos hato’o agradesimentu ba OIT no Delegasaun EU iha Timor-Leste tanba sira-nia apoiu kontinuadu liuhusi inisiativa Haforsa Inkluzaun Sosial no Nutrisaun iha Timor-Leste.

Protesaun sosiál iha papel importante atu hamenus kiak no kontribui diretamente ba alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (SDG) 1, partikularmente Alvu 1.3 kona-ba implementasaun sistema protesaun sosiál ba ema hotu.

Johanes Don Bosco, Ofisiál Programa Delegasaun EU ba Timor-Leste

Maski Timor-Leste halo ona progresu signifikativu iha dezenvolvimentu estrutura protesaun sosiál, traballadór barak, liuliu sira ne’ebé servisu iha ekonomia informál, seidauk tama iha kobertura seguransa sosiál formál. Traballadór timoroan barak servisu iha agrikultura, pesca, komérsiu ki’ik, transporte, konstrusaun no servisu-an rasik, dala barak laiha protesaun sosiál sufisiente ka seguransa rendimentu ba tempu naruk.

“Protesaun sosiál mak direitu umanu fundamental ida no importante tebes atu promove dignidade umana no avansa inkluzaun sosiál,” dehan Johanes Don Bosco, Ofisiál Programa Delegasaun EU ba Timor-Leste. “Nia mos iha papel importante atu hamenus kiak no kontribui diretamente ba alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 1, partikularmente Alvu 1.3 kona-ba implementasaun sistema protesaun sosiál ba ema hotu.”

Nia aumenta tan katak EU kontinua kompromete atu apoia Timor-Leste hodi hametin instituisaun sira, fó forsa ba komunidade no garante katak benefísiu dezenvolvimentu to’o ba sira ne’ebé presiza liu.

© Josefina Maria Pereira/OIT
© Josefina Maria Pereira/OIT
Partisipante balun halo hela diskusaun iha Dili, Timor-Leste 05/2026

Durante programa ne’e, espansaun kobertura liuhusi eskema seguransa sosiál voluntáriu identifikadu nudar prioridade importante ida. Tanba ne’e, programa ne’e kombina aprendizajen tékniku, diálogu polítika no diskusaun prátika atu aumenta komprensaun kona-ba sistema protesaun sosiál no suporta dezenvolvimentu institusionál.

Sesaun sira aborda tópiku hanesan protesaun sosiál nudar direitu umanu, abordagem siklu moris ba protesaun sosiál, padraun internasionál traballu no seguransa sosiál, impaktu no tendénsia kobertura protesaun sosiál, no visaun jerál kona-ba sistema seguransa sosiál Timor-Leste nian.

Liuhusi formasaun ida-ne’e, ami hakarak apoia ami-nia parseiru sira iha Timor-Leste hodi hametin koñesimentu kona-ba fundasaun no padraun báziku seguransa sosiál, atualiza komprensaun kona-ba sistema seguransa sosiál ne’ebé eziste daudaun no fahe prátika di’ak internasionál no lisaun sira ne’ebé aprende ona.

Sriyani Mudiyanselage, Ofisiál Téknika ba Protesaun Sosiál iha OIT

Alende fahe esperiénsia hosi nasaun seluk, partisipante sira mos identifika rekomendasaun prátika no adekuadu ho kontektu Timor-Leste atu hametin koordinasaun institusionál, melhora diálogu sosiál no diskute apoiu ba dezenvolvimentu sistema protesaun sosiál ne’ebé inkluzivu no sustentável liu iha país.

“Liuhusi formasaun ida-ne’e, ami hakarak apoia ami-nia parseiru sira iha Timor-Leste hodi hametin koñesimentu kona-ba fundasaun no padraun báziku seguransa sosiál, atualiza komprensaun kona-ba sistema seguransa sosiál ne’ebé eziste daudaun no fahe prátika di’ak internasionál no lisaun sira ne’ebé aprende ona,” dehan Sriyani Mudiyanselage, Ofisiál Téknika ba Protesaun Sosiál iha OIT.

Inisiativa ida-ne’e reflete kompromisu Timor-Leste nian atu harii sistema protesaun sosiál ida ne’ebé inkluzivu liu, reziliente no sustentável, ne’ebé la husik ema ida iha kotuk. Liuhusi parseiria ne’ebé forte no diálogu kontinuadu entre instituisaun governamentál, traballadór, empregadór, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira, inisiativa ne’e kontribui ba promosaun traballu dignu, inkluzaun sosiál no protesaun sosiál ba ema hotu.