Dezenvolvimentu abilidade
“Ha’u nia vizaun ba futuru mak kooperativa sira iha Timor-Leste sai metin liután”
Formasaun Jestaun Kooperativa Agrikultura OIT-UE fó ona inspirasaun ba Diretór Nasionál Reforma Jestaun Kooperativa no Polítika Formasaun atu haforsa papél kooperativa hodi hasa’e moris povu Timor-Leste nian.
12 May 2025
VIQUEQUE, Timor-Leste (Notísia OIT) - Nu’udar Diretór Nasionál Reforma Jestaun Kooperativa no Polítika Formasaun ba Secretaria de Estado de Cooperativas (SECoop), Sr. Amadeu Silva Lopes elojia ba Formasaun Formadór sira (ToT) durante loron lima ba Jestaun Kooperativa Agrikultura ne’ebé fornese hosi OIT Projetu Agrofloresta ne’ebé finansia hosi UE, implementa hosi OIT. Hala’o iha loron 7-11 Abril, ToT ne’e hanesan programa formasaun kooperativa dahuluk ne’ebé ho alvu atu hasa’e kapasidade ofisiál SECoop no jestór kooperativa agríkola sira seluk.
Ha’u-nia vizaun ba futuru mak kooperativa sira iha Timor-Leste sai forte liután, fó kbiit ba membru sira hodi hamosu ideia inovativu sira no hasa’e sira-nia atividade ho maneira ne’ebé sustentável.
Mr. Amadeu Silva Lopes, Diretór Nasionál Reforma Jestaun Kooperativa no Polítika Formasaun ba Secretaria de Estado de Cooperativas (SECoop).
ToT ne’e utiliza pakote formasaun My.COOP, programa espesializadu ida ne'ebé dezeña atu apoia jestór atuál no aspirante sira hosi kooperativa agríkola sira hodi identifika no rezolve dezafiu xave sira ne'ebé úniku ba kooperativa sira iha dezenvolvimentu agríkola ne'ebé orienta ba merkadu. Módulu My.COOP dezenvolve ho kolaborasaun hosi formadór peritu sira hosi Sentru Formasaun Internasionál/International Training Centre (ITC) OIT nian iha Turin.
Liuhosi ToT ne’e, hamutuk ho partisipante sira seluk, Sr. Lopes aprende kona-ba oinsá kooperativa sira funsiona, oinsá membru sira bele kolabora no oinsá kooperativa sira bele hasa’e sira-nia atividade ekonómika. “ToT fornese ona ba ami informasaun vitál, koñesimentu no oportunidade ba kapasitasaun.Nu’udar Diretór, ha’u fiar katak formasaun ida-ne’e importante tebes tanba ekipa ami ho instrumentu sira atu kria planu no programa sira hodi hatutan ba ami-nia funsionáriu sira ne’ebé servisu iha munisípiu sira,” dehan Sr. Lopes.
Nia mós agradese ba Projetu Abilidade Agrofloresta UE nian no OIT hodi hateten katak “koñesimentu ne’ebé ami hetan muda ona ami-nia perspetiva sira, hodi fó dalan ba ami atu formula planu asionável sira. ToT ida-ne’e transformativu no sei lori benefísiu signifikativu ba komunidade sira iha Viqueque no iha Timor-Leste tomak”.
Liuhosi serbisu hamutuk, ami hakarak atu habelar impaktu hosi formasaun ida-ne'e no habelar ninia benefísiu sira iha ami nia rede tomak.
Atu fasilita asesu lokál, SECoop fornese ona materiál sira iha lian Tetum, hodi garante katak rekursu folin-boot sira-ne'e prontu disponivel. Sr. Lopes hatudu konfiansa katak materiál sira-ne’e sei kontribui ba avansu kooperativa sira iha Timor-Leste. "Kooperativa sira iha Timor-Leste presiza dezenvolvimentu liután, no esensiál tebes atu ekipa sira ho ferramenta sira ne'ebé loos atu haburas kreximentu. Ha'u nia vizaun ba futuru mak kooperativa sira iha Timor-Leste sai forte liután, fó kbiit ba membru sira hodi hamosu ideia inovativu sira no hasa'e sira-nia atividade sira iha maneira ida ne'ebé sustentável."
Nia remata ho kompromisu ida atu fahe nia koñesimentu foun ho kooperativa sira iha nasaun tomak. "Ha'u sei la serbisu mesak. Ha'u sei kolabora ho ami nia formadór sira atu asegura katak perísia ida-ne'e to'o ba kooperativa sira iha nasaun tomak. Hodi serbisu hamutuk, ami hakarak atu habelar impaktu hosi formasaun ida-ne'e no habelar ninia benefísiu sira iha ami nia rede tomak."
Related content
Feto nia empoderamentu
Bainhira inan ida aprende, família sai buras
Feto nia lideransa
Maria nia jornada lideransa: Lori mudansa no hametin komunidade sira