A person sitting and writing

Jornada empoderador joven lider kooperativa no emprezáriu timoroan ida nian

Liuhusi programa formasaun abilidade oioin, joven lider kooperativa Timor-oan ida transforma ona nia moris no hakbiit nia komunidade ba reziliénsia ekonómika no inkluzaun ne ebé boot liu.

23 September 2025

The ILO training programme also introduced Aniceto to coconut value-chain opportunities from coir ropes and charcoal to oil and feedstock in March 2025.. © Nuncio Da Costa/ILO
Content also available in: English

Série programa formasaun abilidade sira ne’ebé entrega liuhosi programa Abilidade Agrofloresta ba Empregu no Reziliénsia – ne’ebé implementa hosi ILO no finansia hosi Uniaun Europeia (UE) – transforma profundamente ona Aniceto Tilman Belo nia moris, aman ida ho tinan 27 hosi oan na’in rua hosi Munisípiu Viqueque, Timor-Leste.

Ohin loron, Aniceto sai nu'udar líder ida ne'ebé fiar liu iha nia kooperativa no na'in ba negósiu ne'ebé buras. Nia fasilita diskusaun sira kona-ba transparénsia finanseira, promove foti desizaun kolaborativu no fó mentoria ba ema seluk iha jestaun rekursu ne'ebé responsavel.

© Nuncio Da Costa/OIT
© Nuncio Da Costa/OIT
Aniceto Tilman Belo nu’udar lider no emprezáriu kooperativa joven timoroan ida.

Nia viajen hahú iha 2024 bainhira nia serbisu iha Komité Kréditu HAMAIFOR nian, kooperativa ida ne'ebé dedika ba hadi'a feto rurál sira nia moris. Iha tinan ne’ebá, nia partisipa iha formasaun edukasaun finanseira, iha ne’ebé nia hetan koñesimentu esensiál iha orsamentasaun, planeamentu finanseiru no governasaun kooperativa. Esperiénsia ne'e fó ba nia konfiansa no abilidade sira atu jere nia negósiu pesoál no finansa kooperativa nian ho efetivu liu.

“Treinamentu ne’e ajuda ha’u hasoru dezafiu boot sira iha ami-nia kooperativa. Agora ha’u sente fiar-an atu orienta ema seluk, fahe buat ne’ebé ha’u aprende ona no ajuda kooperativa foti desizaun ne’ebé importante duni. Fó mós ferramenta sira atu haburas ha’u-nia negósiu rasik, jere finansas ho di’ak liután no haree nia buras,” Aniceto fahe.

Programa formasaun ne'e mós introdús nia ba oportunidade sira iha kadeia valór ai-koko nian hahú hosi tali-tahan no karvaun to'o mina no matéria-prima. Iha Marsu 2025, nia hamutuk ho sesaun Try-Out ida ho Adventista Development Relief Agency Timor-Leste, parseiru implementadór ida ba programa Abilidade Agrofloresta nian. Iha ne’ebá, nia aplika ninia formasaun hodi hametin lideransa no hadi’a sistema kooperativa sira.

Treinamentu ne'e ajuda ha'u hasoru dezafiu boot sira iha ami nia kooperativa. Agora ha'u sente fiar-an hodi orienta ema seluk, fahe saida maka ha'u aprende ona no ajuda kooperativa foti desizaun sira ne'ebé importante duni.

Aniceto Tilman Belo, lider kooperativa no emprezáriu joven timoroan ida
© Nuncio Da Costa/OIT
© Nuncio Da Costa/OIT
Formasaun finanseira ILO nian iha 2024 fó ba nia konfiansa no abilidade sira atu jere nia negósiu pesoál no finansas kooperativa nian ho efetivu liu.

Iha Aniceto nia lideransa, kooperativa ne'e aumenta maka'as produsaun mina-nu'u virjen no MINUVI, mina-nu'u ne'ebé produz iha rai-laran ne'ebé agora sustenta moris hosi uma-kain 25 resin iha nia aldeia. “Rendimentu ne’e ajuda familia sira atu hatan ba nesesidade lor-loron nian, selu propinas eskola no kobre despeza báziku sira.Halo diferensa duni,” nia esplika.

Liuhusi servisu kréditu kooperativa nian, membru liu 60 agora iha asesu ba empréstimu sira, barak hosi sira-ne'e uza hodi lansa negósiu ki'ik sira. Haree ba oin, kooperativa ne'e prevee ona fundu sira hodi rekruta funsionáriu foun sira, hodi fó prioridade ba oan sira hosi membru Komité Kréditu atuál sira no garante katak oportunidade sira sei pasa ba jerasaun tuirmai.

Ha’u-nia esperansa mak ita-nia kooperativa ne’e bele buras, ho nia estrutura rasik no oportunidade barak liután ba membru sira. Ha'u mós hakarak hahú negósiu foun sira hodi suporta ha'u nia família no kria futuru ida ne'ebé di'ak liu.

Ba Aniceto, transformasaun ne'e sai pesoál tebes no iha impaktu luan. Nia transforma ona nia kios ne'ebé uluk luta ba empreza sustentável ida no agora goza estabilidade finanseira ba dala uluk – sentidu seguransa ida ne'ebé nia hein katak membru kooperativa hotu-hotu sei esperiénsia.

“Ha’u nia esperansa mak ita-nia kooperativa ne’e bele buras, ho nia estrutura rasik no oportunidade barak liután ba membru sira.Ha’u mós hakarak hahú emprendimentu negósiu foun hodi sustenta ha’u-nia família no kria futuru ne’ebé di’ak liu.Ha’u mehi atu kontinua ha’u-nia edukasaun hodi dezenvolve liután abilidade ne’ebé ha’u presiza,” nia fahe, ho determinasaun atu la’o nafatin ba oin.

Related content

Hakbiit Timor-Leste nia artezanatu foinsa’e liuhusi produtu nuu sira ba fibra no charcoal/briquettes
Two male workers working on coconut fiber

Hakbiit Timor-Leste nia artezanatu foinsa’e liuhusi produtu nuu sira ba fibra no charcoal/briquettes