Hakbiit Timor-Leste nia artezanatu foinsa’e liuhusi produtu nuu sira ba fibra no charcoal/briquettes
Programa treinamentu ho pratika ba produsaun nuu fibra no nuu-kulit maran, kapasita partisipante sira ho abilidade sira ne'ebé iha valór atu transforma nuu fibra no nuu-kulit nian sai produtu sira ho potensiál ekonómiku.
13 December 2024
BAUCAU, Timor-Leste (ILO News) – Projetu Abilidade Agrofloresta ba Empregu no Reziliénsia, ne’ebé implementa hosi Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT) liuhosi kolaborasaun ho Centro Dezenvolvimento Comunitaria (CDC) Baucau no finansia hosi Uniaun Europeia, konklui ho susesu Treinamentu ba Formadór sira (ToT) ba loron 10 ne'ebé foka liu kona-ba produtu nuu fibra no charcoal/briquettes. Programa treinamentu ho pratika ba produsaun nuu fibra no nuu-kulit maran, kapasita partisipante sira ho abilidade sira ne'ebé iha valór atu transforma nuu fibra no nuu-kulit nian sai produtu sira ho potensiál ekonómiku.
Programa ToT ne’e envolve partisipante hamutuk na’in 24, inklui feto na’in 6, mai husi instituisaun formasaun, grupu kooperativa, ONG, no setór privadu. Liuhusi loron intensivu aprendizajen prátika nian, formasaun ne'e kria oportunidade foun hodi hetan rendimentu no promove utilizasaun rekursu verde iha produtu agroflorestál sira liuhosi prosesamentu ba iha nuu-nian ne’ebe baibain konsidera hanesan lixu.
Ho inisiativa diak sira hanesan ne'e, ho nuu nia-kulit no nuu kakun sira ne'ebé dala barak ita ignora bele kria inovasaun no produtu foun sira ho valór ekonómiku ne'ebé boot ba ita-nia komunidade sira.
Joanico Belo, partisipante ida husi CDC-Baucau
Nuu fibra mai hosi nuu nia kulit maran, bele transforma ba produtu oioin ne'ebé iha valór, hanesan tali, karpet, tapete, vazu, eskova, saku, biti, coco peat, redee ba estabilizasaun rai, no seluk tan. Maibé iha Timor-Leste, prosesamentu ba nuu fibra seidauk desenvolve ho di'ak. Kuantidade boot hosi lixu nuu nian dalabarak soe no husik la uza, maski iha potensiál ne'ebé signifikativu.
Treinamentu ne’e ho objetivu atu hakbiit partisipante sira ho abilidade no koñesimentu ne’ebé nesesáriu hodi utiliza nuu kulit ho efetivu, hodi ajuda hadi’a meius subsisténsia, kria oportunidade empregu, no hasa’e rendimentu iha Timor-Leste tomak. Nune’e mós hosi nuu kulit maran (nuu kakun), ne’ebé baibain soe tiha, bele prosesa sai charcoal/briquettes sai forma oioin, hanesan karvaun (charcoal) ba barbeque, shisha karvaun, filtru bee, nst.
Formasaun durante loron 10 ne’e, fasilita husi Ichsan Mubaedi husi kompañia Oesaka iha Indonézia no Donie Cannavaro husi Glowing Charcoal, kobre abilidade esensiál sira, inklui iha prosesamentu ho manuál no mákina ba nuu nia kulit maran sai produtu ne'ebé iha valór. Maski partisipante sira hasoru dezafiu balun, hanesan foin hatene prosesu sira kona-ba fibra nuu nian, sira nia determinasaun aas nafatin.
Treinadór prinsipál Ichsan enkoraja partisipante sira iha fatin treinamentu iha CDC-Baucau, hodi fó énfaze ba potensiál husi nuu fibra nu’udar rekursu ne’ebé iha valór. “Keta lakon esperansa. Ohin loron, nuu fibra nian bele parese laiha valór, maibé loron ida, ho esforsu no inovasaun, ida-ne'e bele sai negósiu ida ne'ebé inkrível.” Ichsan enkoraja.
Carlos da Costa, partisipante ida husi Escola Tecnica Agricola (ETA) Don Bosco Fuiluro, hato’o nia sentimentu kontente kona-ba abilidade ne’ebé nia hetan durante formasaun, “Formasaun ne’e lori benefísiu pozitivu barak. Ami aprende oinsá atu prosesa nuu kulit no fibra sai ba produtu sira ne'ebé iha valór hanesan tali, tapete, no vazu sira. Iha ami-nia komunidade, dala barak ami soe nuu-nia kulit maran sein realiza ninia potensiál. Agora, abilidade foun sira ne’e bele ajuda hadi’a ekonomia uma-laran, partikularmente ba agrikultór no joven sira iha munisípiu Lautem.”
Carlos subliña liután katak tuir formasaun ne’e, nia kontente tebes atu fahe abilidade ne’e ba to’os-na’in ne’ebe mak iha produtu nuu, joven sira no komunidade iha Lautem, hakbi’it sira hodi hamosu oportunidade ekonómia foun no hadi’a sira-nia moris.
Ami aprende oinsá atu prosesa nuu kulit no fibra sai ba produtu sira ne'ebé iha valór hanesan tali, tapete, no vazu sira. Iha ami-nia komunidade, dala barak ami soe nuu-nia kulit maran sein realiza ninia potensiál. Agora, abilidade foun sira ne’e bele ajuda hadi’a ekonomia uma-laran, partikularmente ba agrikultór no joven sira iha munisípiu Lautem.
Carlos da Costa, partisipante ida husi Escola Tecnica Agricola (ETA) Don Bosco Fuiluro
Entretantu Joanico Belo, partisipante ida husi CDC-Baucau, akresenta importánsia husi prátika refere, “Treinamentu ne’e di’ak tebes tanba ami foka liu ba sesaun prátika. Ami prosesa nuu-nia kulit maran, halo tapete, no vazu sira beibeik to'o ami domina tékniku sira. Hafoin simu instrusaun detallu iha klase laran, ami dedika tempu signifikativu ba iha prátika, hodi permite ami atu aplika saida maka ami aprende iha ambiente prátiku no hasa'e liután ami nia komprensaun no abilidade sira.” Joanico hatutan liután, “Ho inisiativa diak sira hanesan ne'e, ho nuu nia-kulit no nuu kakun sira ne'ebé dala barak ita ignora bele kria inovasaun no produtu foun sira ho valór ekonómiku ne'ebé boot ba ita-nia komunidade sira.”
Treinamentu kona-ba produtu nuu fibra no charcoal/briquettes la'ós de'it hakbiit partisipante sira ho abilidade prátika maibé mós inspira sira atu haree rekursu naturál sira hanesan meius ba inovasaun no kreximentu. Liuhosi fahe koñesimentu ne’e ho agrikultór, estudante, no foin-sa’e sira, formasaun ne’e loke dalan atu kria meius subsisténsia ne’ebé sustentável no hasa’e ekonomia lokál iha rai-laran.