Planu Asaun Nasional Empregu ba Foin-sa'e sira Timor-Leste (NYEAP) 2009
Atinzimentu sosial wainhira involve foin-sa’e Timor oan sira iha empregu nebee produtivu no adekuadu sei iha mos benefisiu beim estar nebee signifikante ba nasaun, liu-liu, wainhira ita hadook foin-sa’e sira husi atividade hirak nebee violentu. Relatoriu ILO nian iha tinan 2006 kona ba Tendensia Empregu Global ba Empregu ba foin-sa’e sira deklara katak “foin sa’e sira nebee la ativu kria tendensia vulnerabilidade, laiha valor no dezempregu.” Ida ne’e bele iha impaktu nebee direta ba potensialidade ba violensia no krime, nune’e hamosu instabilidade ba sosio estabilidade.
Refere ba estatistika nasional, demografiku populasaun Timor-Leste nian ilustra piramida populasaun ida nebee la’os deit espansivu2 iha ninia perfil (kuaze 48% husi total populasaun ho idade tinan 17 mai kraik, taxa kresimentu populasaun nian iha 5.8% no kalkulasaun ba taxa fertilidade 7.8 bebe moris kada feto ida) maibe mos ho karateristika ‘prominensia foin-sa’e’, nebee ninia populasaun ho idade 15-29 kuaze 30% husi total populasaun.
Realidade hirak ne’e indika katak Timor-Leste ninia propriedade prinsipal mak ninia Foin-sa’e sira. Nune’e, responde ba dezafiu empregu nian ba foi-sa’e feto no mane sira iha Timor-Leste aprezenta oportunidade ida nebee estraordinariu ba aumentu iha kresimentu ekonomiku no hamenus kiak no mukit iha nasaun ne’e nia laran. Ninia razaun bazeia ba evidensia rasik; tamba foin-sa’e sira mak hanesan propriedade prinsipal ba nasaun ida ne’e, halo sira sai produtivu liu no involve sira iha serbisu nebee adekuadu hanesan dalan diak liu atu hamenus kiak no mukit.
Realidade hirak ne’e indika katak Timor-Leste ninia propriedade prinsipal mak ninia Foin-sa’e sira. Nune’e, responde ba dezafiu empregu nian ba foi-sa’e feto no mane sira iha Timor-Leste aprezenta oportunidade ida nebee estraordinariu ba aumentu iha kresimentu ekonomiku no hamenus kiak no mukit iha nasaun ne’e nia laran. Ninia razaun bazeia ba evidensia rasik; tamba foin-sa’e sira mak hanesan propriedade prinsipal ba nasaun ida ne’e, halo sira sai produtivu liu no involve sira iha serbisu nebee adekuadu hanesan dalan diak liu atu hamenus kiak no mukit.