Protesaun sosiál
Timor-Leste Lansa Ninia Buletin Estatístiku Protesaun Sosiál bazeia ba evidénsia dahuluk
Ho apoiu hosi OIT, Timor-Leste avansa elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia hodi harii sistema protesaun sosiál ne’ebé inkluzivu no reziliente iha nasaun laran tomak.
11 July 2025
DILI, Timor-Leste (Notísia OIT) - Organizasaun Internasionál Traballu (OIT), iha parseria ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste (MSSI), lansa Timor-Leste nia Buletin Estatístiku dahuluk kona-ba Protesaun Sosiál iha Dili, iha loron 8 fulan-jullu. Serimónia lansamentu, ne’ebé ofisializa hosi Ministra MSSI Verónica das Dores, marka pasu signifikativu ida ba elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia ba sistema protesaun sosiál ne’ebé inkluzivu no reziliente iha nasaun ne’e.
Buletin ne’e dezenvolve ho apoiu hosi OIT nia projetu Portugál, ne’ebé finansia hosi Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál portugés, iha kolaborasaun ho MSSI, Institutu Nasionál Seguransa Sosiál, Sentru Nasionál Reabilitasaun, no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste nian. Ida-ne'e konsolida dadus sosio-ekonómiku krítiku sira hodi hametin enkuadramentu sira protesaun sosiál nian iha nasaun tomak.
Aleinde konsolidasaun dadus, boletin oferese hanoin xave sira kona-ba situasaun grupu vulneravel sira-nian, inklui labarik sira, ema katuas-ferik sira no komunidade marjinalizadu sira. Ida-ne'e destaka mekanizmu sira hanesan Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian no programa sira transferénsia osan kondisionál hanesan Bolsa da Mãe, ne'ebé apoia família sira ho rendimentu ki'ik hodi hamenus kiak no hadi'a bem-estar sosiál.
Ida-ne'e la'ós de'it dokumentu tékniku ida. Ida-ne'e maka deklarasaun polítika ida kona-ba ami nia kompromisu ba protesaun sosiál, transparénsia no governasaun di'ak.
Verónica das Dores, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun
Ministra Verónica destaka importánsia hosi boletin hodi hasa'e elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia liuhosi fornese dadus ne'ebé klaru no komprensivu liu kona-ba nesesidade populasaun nian, hodi permite governu atu dezeña polítika sira ne'ebé inkluzivu no responsivu. Nia mós deskreve boletin hanesan ponte vital ida ne'ebé liga dadus ho foti desizaun, hodi transforma kompromisu ba asaun konkreta.
“Ida ne’e la’os deit dokumentu tekniku ida ne’e hanesan deklarasaun politika ida hosi ita nia komitmentu ba protesaun sosial, transparensia no boa governasaun,” nia hateten. “Apoiu tékniku OIT nian folin-laek iha ami-nia viajen atu hametin sistema estatístika protesaun sosiál nasionál no hasa’e kapasidade estatístika ami-nia tékniku sira-nian.”
Simrin Singh, Diretora Nasionál OIT nian ba Indonézia no Timor-Leste, kongratula Timor-Leste iha ninia diskursu online ba ninia kompromisu ne’ebé hametin ba transparénsia, responsabilizasaun no estensaun protesaun sosiál ba sidadaun hotu-hotu. “OIT sente orgullu hodi apoia viajen ida ne’e hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi avansa protesaun sosiál universál no serbisu dignu ba ema hotu, liuhosi governasaun ne’ebé forte liu no diálogu nasionál ne’ebé inkluzivu.”
Entretantu, Rita Fernandes, Konsultora OIT no autór prinsipál ba boletin ne’e afirma katak publikasaun ne’e oferese vizaun jerál ida ne’ebé krítiku kona-ba progresu no lakuna sira ne’ebé sei iha iha viajen Timor-Leste nian ba kobertura universál no atinjimentu alvu ODS 1.3 kona-ba implementasaun sistema no medida protesaun sosiál nasionál. "Boletin maka evidénsia katak dadus ne'ebé konfiável no oportunu maka esensiál atu dezeña polítika sira ne'ebé efetivu no identifika sira ne'ebé maka sei hela iha kotuk."
OIT sente orgullu hodi apoia viajen ida-ne’e hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi avansa protesaun sosiál universál no serbisu dignu ba ema hotu, liuhosi governasaun ne’ebé forte liu no diálogu nasionál ne’ebé inkluzivu.
Simrin Singh, Diretór Nasionál OIT nian ba Indonézia no Timor-Leste
Molok lansamentu, iha 3–4 Jullu 2025, OIT organiza formasaun téknika loron rua ne’ebé foka ba papél krítiku hosi boletin estatístiku sira hodi akompaña dezenvolvimentu sistema protesaun sosiál iha Timor-Leste. Semináriu ne’e halibur pesoál tékniku no xefe departamentu sira hosi ministériu prinsipál no parseiru sosiál sira hodi hametin kapasidade nasionál sira iha rekolla, análize no divulgasaun dadus.
Fasilita hosi Zhiming Yu, Espesialista Estatístika Protesaun Sosiál OIT nian iha Jenebra, no Rita Fernandes, formasaun ne’e subliña importánsia atu harii Sistema Estatístika Protesaun Sosiál Nasionál ida ne’ebé metin. Ida-ne'e mós apoia produsaun boletin regulár, bazeia ba evidénsia hodi monitoriza progresu, identifika lakuna polítika sira no informa foti desizaun governu nian kona-ba kobertura, gastu, no adekuasaun benefísiu sira.
Semináriu ne’e konklui ho dezenvolvimentu planu asaun konjunta ida hodi prepara Boletim Estatístiku daruak Timor-Leste nian kona-ba Protesaun Sosiál, hodi reforsa kompromisu kontínuu nasaun nian ba transparénsia, governasaun bazeia ba dadus, no dezenvolvimentu inkluzivu.