OIT hamutuk ho UE, UNICEF, WFP no Governu Timor-Leste hodi kombate malnutrisaun no hametin protesaun sosiál
Serimónia asinatura ida marka lansamentu ba inisiativa ida ba tinan haat ne'ebé apoia Governu Timor-Leste hodi hametin inkluzaun sosiál no nutrisaun iha nasaun ne'e.
25 June 2025
DILI, Timor-Leste (Notísia OIT) - Organizasaun Internasionál Traballu (OIT) ho orgullu hamutuk ho Governu Timor-Leste, Uniaun Europeia (UE), Fundu Nasoins Unidas ba Labarik (UNICEF), no Programa Mundiál Ai-han (WFP) ba asinatura ofisiál Akordu Kontribuisaun no Subvensaun ba inisiativa foun ne’ebé ho objetivu atu hametin inkluzaun sosiál no nutrisaun iha nasaun tomak. Hala’o iha loron 24 Juñu iha Dili, serimonia asinatura ne’e prezide hosi S.E. Mariano Assanami Sabino, Vise Primeiru-Ministru, ne’ebé hala’o knaar mós nu’udar Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária.
Tulun membru komunidade sira ne’ebé vulnerável liu no harii reziliénsia iha sistema sira ne’ebé efetivu liu nia laran mak xave ba dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste. Ami apresia apoiu kontínuu hosi OIT, WFP no UNICEF.
Mariano Assanami Sabino, Vise Primeiru-Ministru, ne’ebé hala’o kna’ar mós nu’udar Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária.
Serimónia ne’e mós marka lansamentu ba inisiativa tinan haat nian ne’ebé dezeña atu apoia komunidade vulneravel sira no harii sistema nasionál sira ne’ebé reziliente. Ho finansiamentu totál euro millaun 12—millaun 10 aloka ba ajénsia tolu Nasoins Unidas (ONU) nian (OIT, UNICEF no WFP) no millaun 2 ba organizasaun sosiedade sivíl sira—inisiativa ne’ebé finansia hosi UE ne’e sei implementa iha munisípiu Aileu, Covalima, Dili no Lautem.
Vise Primeiru-Ministru Sabino subliña katak investe iha kapitál umanu no kombate malnutrisaun nu’udar prioridade nasionál vital. Nia mós realsa katak investe iha protesaun sosiál la’ós kustu maibé fundamentál iha kapitál umanu. “Tulun membru komunidade sira ne’ebé vulneravel liu no harii reziliénsia iha sistema sira ne’ebé efetivu liu mak xave ba dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.Ami apresia apoiu kontínuu hosi OIT, WFP no UNICEF.”
“Faze foun ida ne’e hosi ami nia envolvimentu sei depende fali ba parseria ida ne’ebé forte ho Nasoens Unidas, liu-liu ho OIT, UNICEF no WFP,” dehan Embaixadór UE ba Timor-Leste, Marc Fiedrich. “Atividade sira sei foka ba reforsa kapasidade autoridade sira nian hodi jere, implementa no monitoriza intervensaun integradu nutrisaun no protesaun sosiál.Hodi servisu hamutuk, ita bele maximiza impaktu hosi ita-nia intervensaun sira.”
To’o agora, Timor-Leste iha taxa ida ne’ebé aas liu kona-ba labarik sira ne’ebé la’o aas iha nivel mundiál, ho kuaze pursentu 47 hosi labarik sira ho idade tinan lima mai kraik ne’ebé afetadu. Adisionalmente, kuaze feto ida hosi feto na'in haat ho idade reprodutiva (tinan 15-49) sofre hosi anemia, ne'ebé reflete dezafiu sira malnutrisaun nian ne'ebé maka'as liu iha Sudeste Aziátiku.
Atividade sira sei foka liu ba hametin kapasidade autoridade sira nian hodi jere, implementa no monitoriza intervensaun integradu sira kona-ba nutrisaun no protesaun sosiál. Hodi serbisu hamutuk, ita bele maximiza impaktu hosi ita-nia intervensaun sira.
Marc Fiedrich, Embaixadór UE nian iha Timor-Leste
Tuir inisiativa ida-ne'e, ajénsia tolu ONU nian sei kolabora hodi avansa programa alimentasaun eskolár ne'ebé maka na'in nasionál, ne'ebé maka kuda iha rai-laran ne'ebé maka integradu ho sistema protesaun sosiál, saúde, nutrisaun no edukasaun. Ajénsia sira sei hametin inisiativa saúde no nutrisaun eskolár, hadi’a instalasaun Bee, Saneamentu no Ijiene (WASH), promove produsaun ai-han lokál no hasa’e reziliénsia uma-kain no komunidade nian, partikularmente apoia feto sira nu’udar ajente xave ba mudansa pozitivu.
Esforsu konjuntu ne’e sei foka mós ba harii kapasidade governu no komunidade nian hodi garante programa sira nia sustentabilidade enkuantu simultaneamente hasa’e monitorizasaun, relatóriu no koordenasaun nasionál. Esforsu sira-ne’e iha objetivu atu apoia foti desizaun bazeia ba evidénsia no responsabilizasaun iha implementasaun tomak, hodi haburas ekidade, inkluzaun sosiál no impaktu ne’ebé dura iha Timor-Leste.
Jacqueline de Groot, Reprezentante WFP nian, hato'o diskursu ida hodi ajénsia tolu nia naran, hodi destaka importánsia hosi kolaborasaun integradu, multi-setoriál hodi haree ba nutrisaun, edukasaun, protesaun sosiál no sistema ai-han lokál sira. “Elementu krítiku sira hosi parseria ne’e maka dezenvolvimentu abilidade no sistema sira ne’ebé garante instituisaun governamentál sira, komisaun eskolár sira, profesór sira no komunidade sira iha koñesimentu no abilidade atu lidera, jere no sustenta esforsu sira ne’e iha tempu naruk nia laran. Propriedade nasionál nafatin iha sentru ba buat hotu ne’ebé ita halo”.
Hodi uza ninia perísia globál hodi hametin sistema protesaun sosiál no promove dezenvolvimentu inkluzivu, OIT sei foka ba harii abordajen ida ne’ebé sentradu iha ema, integradu hodi habelar asesu ba eskema kontributivu seguransa sosiál nian, partikularmente ba traballadór informál sira hanesan agrikultór, peskadór, traballadór doméstiku no vendedór ambulante sira, ne’ebé dala barak hasoru bareira ba matríkula tanba rendimentu ne’ebé ki’ik no la tabela. Inisiativa ne’e sei hametin kapasidade nasionál no munisípiu sira, ne’ebé hetan apoiu hosi formasaun alvu no divulgasaun, hodi garante protesaun sosiál inkluziva to’o ba sira ne’ebé presiza liu.