Protesaun sosiál
OIT atu harii sistema protesaun sosiál ne’ebé inkluzivu liu iha Timor-Leste
Workshop inisiasaun ba projetu foun ne’ebé lansa iha Timor-Leste ho objetivu atu hasa’e inkluzaun sosiál no nutrisaun iha nasaun laran tomak.
8 September 2025
DILI, Timor-Leste (Notísia OIT) - Ho apoiu hosi Uniaun Europeia (UE), Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT), Fundus Nasoens Unidas ba Labarik-sira (UNICEF) no Programa Ai-han Mundiál (PAM/WFP) hamutuk sai uma-na’in ba konsultasaun no workshop insesaun iha loron 2 fulan Setembru iha Dili, Timor-Leste. Eventu ne’e marka lansamentu ba projetu foun ida ho títulu “Hametin Inkluzaun Sosiál no Nutrisaun iha Timor-Leste”, ne’ebé hakarak hasa’e inkluzaun sosiál no nutrisaun iha nasaun tomak.
Liuhosi esforsu koletivu, ami forma estratéjia sira no implementa programa sira ne'ebé promete solusaun sira ne'ebé dura ba ami nia povu.
Dr. Flávio Brandão Mendes de Araújo, Vise Ministru Saúde
Dr. Flávio Brandão Mendes de Araújo, Vise Ministru Saúde, destaka nasaun nia kolaborasaun kontinua ho parseiru xave sira hodi rezolve kestaun krítiku sira ne'ebé hale'u nutrisaun no seguransa ai-han. Nia nota katak governu iha nafatin kompromisu, investe ativamente iha inisiativa oioin.
"Dezafiu sira hanesan ne'e labele persiste ona iha ita-nia rain. Ita asiste daudaun ona progresu signifikativu iha komunidade sira ne'ebé ita tarjetu. Liuhosi esforsu koletivu, ita forma estratéjia sira no implementa programa sira ne'ebé promete solusaun sira ne'ebé dura ba ita-nia povu," nia afirma.
Workshop ne’e hala’o hafoin asinatura ofisiál ba Akordu Kontribuisaun no Subsídiu ne’ebé hala’o iha fulan Juñu liubá, ne’ebé formalmente inisia programa tinan haat ne’e ne’ebé dezeña atu apoia komunidade vulneravel sira no hametin sistema nasionál sira ne’ebé reziliente. Ho finansiamentu totál millaun €12 –
Millaun €10 ne’ebé aloka ba ajénsia tolu Nasoins Unidas (ONU) nian no millaun €2 ba organizasaun sosiedade sivíl sira – inisiativa ne’ebé finansia hosi UE ne’e hala’o daudaun iha munisípiu Aileu, Covalima, Dili no Lautem.
Workshop ne’e halibur reprezentante sira hosi liña ministériu sira, autoridade lokál sira, munisípiu alvu haat, organizasaun empregadór no traballadór sira no parseiru sosiál sira seluk. Partisipante sira diskute asaun prioridade sira, dezafiu sira ne'ebé eziste no oportunidade sira ba hametin protesaun sosiál, nutrisaun no programa sira alimentasaun eskolár ne'ebé kuda iha rai-laran nu'udar área intervensaun prinsipál sira projetu nian.
Hodi uza ninia perísia globál hodi hametin sistema protesaun sosiál sira no promove dezenvolvimentu inkluzivu, OIT nia intervensaun foka ba harii aprosimasaun ida ne'ebé sentradu iha ema no hasa'e kapasidade nasionál no munisípiu sira.
Sriyani Ekanayake, Jestór Projetu OIT ba Hametin Inkluzaun Sosiál no Nutrisaun iha Timor-Leste
Durante workshop ne’e, Sriyani Ekanayake, Jestór Projetu OIT ba Hametin Inkluzaun Sosiál no Nutrisaun iha Timor-Leste, aprezenta OIT nia área intervensaun prinsipál haat: apoiu tékniku ba estabelesimentu sistema seguransa sosiál, habelar kobertura protesaun sosiál ba grupu vulneravel sira, hasa’e kapasidade no promove diálogu sosiál. Esforsu sira-ne'e hakarak atu reforsa infraestrutura seguransa sosiál nasaun nian, hasa'e kapasidade lokál atu jere sistema no estabelese rede seguransa sosiál ida ne'ebé aliña ho padraun internasionál sira OIT nian.
“Hodi uza ninia perísia globál iha reforsu sistema protesaun sosiál no promove dezenvolvimentu inkluzivu, ILO nia intervensaun foka ba harii abordajen ida ne’ebé sentradu iha ema no hasa’e kapasidade nasionál no munisípiu sira. Ida-ne’e hetan apoiu hosi formasaun alvu no divulgasaun atu garante protesaun sosiál inkluzivu to’o ba sira ne’ebé presiza liu,” afirma Sriyani.