Hakbiit Agrikultór Baunila iha Timor-Leste liuhosi Formasaun Intensivu ba Treinadór sira kona-ba Kultivasaun Baunila

Projetu Abilidade Agrofloresta ne’ebe lansa Formasaun intensivu ba Formadór sira (ToT) durante loron tolu iha Munisípiu Aileu, Timor-Leste ho objetivu atu hasa’e abilidade husi prátika agrikola ne’ebé di’ak kona-ba kultivasaun baunila entre partisipante na’in 30 ne’ebé nu’udar agrikultór, pesoál tékniku ONG nian, no reprezentante sira husi Ministériu Agrikultura.

28 October 2024

Content also available in: English

AILEU MUNICIPALITY, Timor-Leste (ILO News) - Pasu signifikativu ida hodi hakbiit agrikultór baunila iha Timor-Leste liuhosi Projetu Abilidade Agrofloresta ne’ebe lansa Formasaun intensivu ba Formadór sira (ToT) durante loron tolu iha Munisípiu Aileu. Formasaun ne’e organiza liuhosi kolaborasaun entre Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO) no Quinta Portugal ho finansiamentu husi Uniaun Europeia(UE), ho objetivu atu hasa’e abilidade husi prátika agrikola ne’ebé di’ak kona-ba kultivasaun baunila entre partisipante na’in 30 ne’ebé nu’udar agrikultór, pesoál tékniku ONG nian, no reprezentante sira husi Ministériu Agrikultura.

Famers participate in the vanilla cultivation training in Timor-Leste.
© ILO
© ILO
The training of trainers on vanilla cultivation for local farmers in Timor-Leste. 10/2024

Esforsu ida-ne'e la'ós de'it fasilita agrikultór sira ho koñesimentu maibé mós ho abilidade iha prátika, hodi haree kle'an ba pasu xave sira no ezijénsia sira ba kuda baunila sai susesu. Ida ne’e mós haforsa espansaun sustentável ba kultivasaun baunila, ai-horis ida ne’ebé iha potensiál signifikativu ba Timor-Leste.

Maski baunila ladún popular entre agrikultór sira iha Timor-Leste, ida-ne'e hatudu potensiál ba iha área sira hanesan Aileu, Liquica, Dili, no Ermera, iha ne'ebé agrikultór sira hahú kuda ona. Baunila hetan polinizasaun (kaben ba ai-funan) ho liman, kada ai-funan ida bele produs fuan. ida-ne'e maka prosesu ida ne'ebé presiza serbisu barak ne'ebé maka envolve kultivasaun ho kuidadu atu asegura kualidade. Etapa ida-idak ezije esforsu manuál ne'ebé signifikativu, tempu, no atensaun, ne'ebé halo ida-ne'e sai dezafiante no ezije rekursu ba agrikultór sira.

Formasaun ida ne’e haforsa ona ha’u nia abilidade, no agora ami planu atu inkorpora téknika sira ne’e iha ami nia programa ba juventude sira, ne’ebé bele lori fali prátika diak sira ne’e ba sira nia komunidade.

Sabina da Costa, partisipante ida husi Sentru Treinamentu Tibar

Treinamentu ToT nian lidera hosi Daniel Stassen, peritu ida hosi Béljika ne'ebé koñesidu ho naran "Mister Vanili". Ho nia esperiénsia ne'ebé maka'as tebes ba iha kuda ai-horis baunila, Stassen fornese koñesimentu esensiál no abilidade prátika ne'ebé nesesáriu ba kultivasaun baunila ne'ebé susesu. “Ami nia objetivu ho formasaun ne’e atu hasa’e formando sira nia koñesimentu no abilidade kona-ba to’os baunila iha Timor-Leste, ekipa formadór sira bele habelar tan prátika diak sira ne’e entre agrikultór lokál sira”, esplika Stassen. "Ami foka ba aspetu teóriku no prátika kona-ba kuda baunila, hahu husi aspetu rai no konsiderasaun ba klima ba iha téknika agríkola ne'ebé adapta espesifikamente ba Timor-Leste."

Durante treinamentu loron tolu, partisipante sira kobre tópiku oioin. Sesaun sira hahú ho introdusaun ba kultivasaun baunila, tuir fali ho téknika prátika sira iha preparasaun rai, kuda, manutensaun rutina, looping (silu kain) , dezenvolvimentu sistema abut, indusaun ai-funan, no polinizasaun. Sira mós diskute kona-ba prátika saúde ai-horis nian ne'ebé krítiku, inklui jestaun ba peste no moras sira, hodi ajuda agrikultór sira proteje sira nia ai-horis sira.

Impaktu husi formasaun ne’e sente kedas, tanba partisipante sira espresa entuziazmu ba abilidade diak sira ne’ebé sira hetan. Sabina da Costa, partisipante ida husi Sentru Treinamentu Tibar, fahe nia esperiénsia pozitivu: "Ha'u aprende buat barak tebes kona-ba teoria no prátika kuda baunila nian. Por ezemplu, agora ha'u komprende importánsia husi hamoos beibeik, identifika mulsa ne'ebé efetivu, no uza orgánika adubu sira atu mantein saúde ai-horis baunila nian." Sabina apresia lisaun prátika sira kona-ba kria adubu líkidu sira, téknika ida ne'ebé sei fó benefísiu ba nia ai-horis baunila sira hodi apoia sira nia kreximentu no reziliénsia hasoru peste sira.

Agora ha'u sente iha kbiit atu uza ha’u-nia kreatividade no koñesimentu rasik atu kuda baunila ho independente, ne’ebé sei fó benefísiu ba ha’u-nia família no komunidade.

Mário Xavier, agrikultór baunila ida ne'ebé iha esperiénsia

Sabina mós hatutan tan kona-ba vizita prátika sira ba to'os ne'ebé inklui iha formasaun. Viajen sira-ne'e permite partisipante sira atu observa to'os komunidade nian no asiste oinsá aplikasaun adubu orgániku bele proteje ai-horis hosi peste sira. Nia sai husi formasaun ne’e ho kompromisu ne’ebé foun atu fahe nia abilidade ba foin-sa’e sira iha Sentru Formasaun Tibar. “Formasaun ida ne’e haforsa ona ha’u nia abilidade, no agora ami planu atu inkorpora téknika sira ne’e iha ami nia programa ba juventude sira, ne’ebé bele lori fali prátika diak sira ne’e ba sira nia komunidade”, Sabina esplika.

Partisipante seluk, Mário Xavier, agrikultór baunila ida ne'ebé iha esperiénsia, fahe nia apresiasaun ba formasaun ne’e, hodi nota oinsá ida-ne'e aprofunda nia komprensaun kona-ba kuda baunila iha époka oioin. "Formasaun ne'e hanorin ha'u oinsá atu adapta téknika prátika sira hodi kuda baunila durante tempu udan no bailoron nian," Mário esplika. Agrikultór baunila lokál ida, ko'alia ho sentidu konfiansa foun kona-ba mudansa sira ne'ebé nia esperiénsia ona. "Agora ha'u sente iha kbiit atu uza ha’u-nia kreatividade no koñesimentu rasik atu kuda baunila ho independente, ne’ebé sei fó benefísiu ba ha’u-nia família no komunidade." Mário dehan ho fiar-an.

Inisiativa ToT iha Aileu la’ós de’it fó kbiit ba partisipante sira ho abilidade krusiál sira maibé mós harii baze ne'ebé forte ba to’os baunila sai sustentável iha Timor-Leste. Hodi permite treinadór lokál sira atu fahe tutan prátika sira-nee, programa ne'e garante katak koñesimentu no benefísiu sira hosi kuda baunila sei kontinua habelar, hodi hametin meius subsisténsia no reziliénsia rurál iha Timor laran tomak.