Formasaun kona-ba Jestaun no Melloramentu Instituisaun TVET hodi Promove Produtu Agrofloresta iha Timor-Leste

Sentru Formasaun Internasionál husi-ILO (ITCILO), iha ámbitu Projetu Abilidade Agrofloresta ba Empregu no Reziliénsia ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia, foin lalais ne’e hala’o workshop transformativu durante loron lima kona-ba jestaun no hadi’a Instituisaun Edukasaun no Formasaun Téknika no Profisionál (TVET).

1 November 2024

Content also available in: English

DILI, Timor-Leste (ILO News) - Formasaun refere hala'o iha loron 21 to'o 25 fulan-Outubru tinan 2024, workshop ne'e fornese ba partisipante sira hosi setór agrofloresta hodi hatene kle'an liu tan iha abordajen jestaun sistemátiku sira ba TVET, no jestaun internu ne'ebé fasilita sira ho abilidade prátika sira ne'ebé presiza bainhira hasoru dezafiu sira husi merkadu traballu ne’ebé iha no futuru serbisu nian no planu nasionál TVET nian.

The training on institutionand management for TVET in Timor-Leste
© ILO
© ILO
The training on TVET's institution and management conducted by ILO's International Training Centre in Dili, Timor-Leste. 10/2024

Workshop ne’e hetan partisipasaun maximu husi ema hamutuk na’in 27 husi instituisaun xave TVET ne’ebé oferese kursu agrofloresta no agrikultura, inklui CNEFP Tibar, Hiam Health, STVJ (Gleno), Centro Dezenvolvimento Comunitaria (CDC) Baucau, Escola Tecnica Agricola (ETA) Don Bosco Fuiluoo, ESTV Aile-Pro EMA, Sentru Treining Claretiano (CTC) Salele – Suai, Fundasaun Liman Barak Nasaun Ida (MAHON), Sentru Dezenvolvimentu Komunitáriu Cablaqui (CCDC) Manufahi, AMK-TL, Sentru Corluli, no SEFOPE, INDMO, nu’udar ema ne’ebé foti desizaun politika/policy makers. Hamutuk, sira esplora estratéjia sira atu aliña di'ak liután husi oferta TVET nian ho ezijénsia merkadu nian, no oinsá atu estimula ezijénsia ba traballadór agrikultura sira ne'ebé iha abilidade.

One of the strongest outcomes is developing internal demand-driven processes and strengthening financial capabilities.

Noemie Razafimandimby, formadór husi ITCILO

Noemie Razafimandimby, formadór husi ITCILO, subliña objetivu workshop nian atu fó kbiit ba parte interesada sira TVET nian hodi hadi'a sira nia prosesu jestaun institusionál. "Rezultadu ida ne'ebé maka'as liu maka dezenvolve prosesu sira ne'ebé orienta ba demanda internu no hametin kapasidade finanseira sira," nia mós identifika dezafiu krítiku oioin iha programa formasaun agrofloresta no agríkola ne'ebé deskobre durante sesaun sira, partikularmente nesesidade ba reinvestimentu iha rekursu umanu no asesu ba ekipamentu modernizadu. “Instituisaun formasaun profisionál barak maka luta ho finansiamentu, garantia prosesu akreditasaun ba kualidade programa formasaun nian, no prosesu ativasaun sira,” nia esplika, hodi subliña nesesidade ba hadi'a alvu sira iha área sira-ne'e.

Partisipante sira reflete ho pozitivu kona-ba esperiénsia treinamentu nian. Vicente M. Belo, Diretór CDC-Baucau, fahe, "Treinamentu ida ne'e fó hanoin di'ak liu ba ami kona-ba oinsá dezenvolve joven sira-nia abilidade ba merkadu traballu. Ami mós aprende prátika jestaun ne'ebé efetivu no oinsá atu prepara rekursu umanu iha ami-nia sentru sira. The komponente jestaun finanseira, partikularmente aprende kona-ba angariasaun fundu liuhosi projetu sira hanesan prosesamentu nuu sai coco peat, maka folin-boot tebes hodi ajuda ami hamenus dependénsia ba doadór sira."

Treinamentu ida ne'e fó hanoin di'ak liu ba ami kona-ba oinsá dezenvolve joven sira-nia abilidade ba merkadu traballu. Ami mós aprende prátika jestaun ne'ebé efetivu no oinsá atu prepara rekursu umanu iha ami-nia sentru sira.

Vicente M. Belo, Diretór CDC-Baucau

Nune'e mós, Dwi Novi Lestari, Jerente Programa iha Sentru Formasaun Mahon, espresa nia inspirasaun foun, hodi hateten, “Ami agora iha komprensaun ida ne'ebé klaru liu kona-ba oinsá instituisaun TVET sira tenke funsiona, oinsá atu halo korespondénsia ba formasaun ho ezijénsia merkadu nian, no oinsá atu haburas diversidade empregu nian. Jestaun TVET nian kompleksu, maibé workshop ida-ne'e ajuda ami atu komprende ami nia misaun no prosesu esensial sira."

Projetu Abilidade Agrofloresta ba Empregu no Reziliénsia, ne’ebé implementa husi Organizasaun Internasionál bá Traballu (ILO), foka liu ba hasa’e abilidade agrofloresta iha instituisaun TVET iha Timor-Leste laran tomak. Ida-ne'e promove oportunidade sira ba dezenvolvimentu negósiu nian hodi hasa'e rendimentu no reseita, ho baze iha kadeia devalór sira husi nuu, baunila no kakau nian. Workshop ida ne’e marka pasu signifikativu ida hodi hametin instituisaun TVET nasaun nian no garante katak sira ekipadu atu hatán ba ezijénsia ekonomia Timor-Leste nian ne’ebé buras no diversifikadu.