Komunikadu imprensa
EU, ILO no TradeInvest Timor-Leste tau forsa hamutuk dezenvolve no espanda oportunidade negósiu nu’u iha Timor-Leste
Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO) no TradeInvest Timor-Leste ohin asina Akordu Kooperasaun Téknika, koalia kona-ba oportunidade hodi dezenvolve negósiu nu'u iha Timor-Leste hamutuk ho setór privadu
23 May 2024
DILI, Timor-Leste (Noticia ILO) — Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO) no TradeInvest Timor-Leste ohin asina Akordu Kooperasaun Téknika, koalia kona-ba oportunidade hodi dezenvolve negósiu nu'u iha Timor-Leste hamutuk ho setór privadu. Akordu ne'e hetan suporta fundus husi União Europeia ba Projetu kompetensia Agroflorestal, atu halibur sinerjia entre parte sira ne'ebé envolve hodi expanda merkadu no promove komérsiu no investimentu iha kadeia de valor nu'u no atu hadia kapasidade parte prinsipál sira iha indústria nu'u, husi produtór no prosesadór to'o kompradór no investidór.
Nu'u nu’udar produtu plantasaun popular iha Timor-Leste no kuaze kuda ona iha fatin barak, liu-liu iha área kostal ho produsaun estimadu tonelada 30,000 kada tinan. Kobre área total ho ektáre hamutuk 12,000 ho agrikultór hamutuk 16,000. Negósiu nu'u iha potensiál boot no iha merkadu internasional ne'ebé seidauk utilizadu hanesan Austrália no nasaun sira iha Europeia hosi produtu nu’u sira hanesan nuu isin, nuu kulit/nuu-koir no nuu kakun, ne'ebé seidauk esploradu, uza no prosesa iha Timor-Leste.
Decio Ribeiro Sarmento, Diretur Promosaun Exportasaun TradeInvest TL, hateten katak agora dadaun Timor-Leste faan nu'u ba konsumu doméstiku deit no nu’u nia prosesamentu limitadu ba produtu balun hanesan kopra no mina nu'u virgem ka Virgin Coconut Oil (VCO). “ ho asina akordu kooperasaun téknika ho ILO, ami hein katak ami bele espanda variedade produtu nu'u iha Timor-Leste. La'ós deit kopra ka VCO, maibé ita mós bele prodús produtu seluk hanesan coco peat, coco RBD para TradeInvest Timor-Leste bele esplora merkadu internasional hodi hasa'e negósiu esportasaun no atividade sira iha rai-laran” nia esplika.
Country Diretór ILO ba Indonézia no Timor-Leste, Simrin Singh, hateten iha nia diskursu, ILO liuhosi Projetu kompetensia Agroflorestal bele suporta dezenvolvimentu negósiu kadeia de valor nu'u iha Timor-Leste. "ILO kontinua suporta governu Timor-Leste liuhosi fornese formasaun abilidade ba juventude, feto no família sira iha área rurál para sira bele hetan empoderamentu ekonómiku no hetan abilidade ne'ebé presiza atu hamutuk kolabora ho setór privadu atu espanda plantasaun nu’u no negósiu iha eskala industrial, ne'ebé sei kontribui ba ekonomia nasionál no oportunidade iha negósiu no empregu."
Iha biban ne’e, Embaixador Delegasaun Uniaun Europeia nian, Marc Fiedrich hateten katak: “Projetu Abilidade Agroflorestal ne’e hetan fundu husi União Europeia, hodi kontribui ba diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste, liuhosi identifikasaun oportunidade ba dezenvolvimentu agroflorestal foun iha kadeia de valor nu'u. Ami espera, ho projetu ida ne'e, atu hasa’e kapasidade juventude no feto sira iha Timor-Leste no fó abilidade empreendedurismo no dezenvolvimentu agroflorestal, atu kria sira nia empregu rasik no dezenvolve ekonomia nasaun."
Hafoin serimónia asina akordu, halao mós workshop no aprezenta empreza susesu rua iha negósiu nu'u husi nasaun Indonézia, mak hanesan PT Bali Coco and PT Indobriket, ne'ebé exporta ona produtu nu'u ho variedade oioin ba merkadu internasional. Representante husi empresa rua refere partilha sira-nia koñesimentu no esperiénsia kona-ba oinsá atu dezenvolve negósiu nu'u ne'ebé susesu. Formasaun ida ne'e hanesan sesaun introdutóriu atu envolve no empodera empreza sira iha Timor-Leste atu investe no partisipa iha dezenvolvimentu negósiu liuhosi kadeia de valor nu'u nian, ne'ebé fasilita hosi Project Abilidade Agroflorestal ba Empregu no Reziliénsia no hetan suporta finansiál husi Uniaun Europeia (EU) no implementa husi ILO.
Informasaun jerál
Projetu Abilidade Agroflorestal ba Empregu no Reziliensia iha Timor-Leste hetan suporta finansiál husi Uniaun Europeia (UE). Projetu ne'e komesa iha Setembru 2023 no sei dura ba tinan haat ho orsamentu totál millaun 5.9 euro. Projetu ne’e ninia objetivu mak atu promove diversifikasaun ekonómika ne’ebé verde, sustentável no reziliente iha Timor-Leste liuhosi dezenvolvimentu setór privadu, formasaun edukasaun téknika no vokasional (TVET) ba integrasaun juventude iha merkadu traballu no hasa’e oportunidade empregu no empreendedorismu ho kualidade, liuliu ba joven feto no labarik-feto sira.
Ba informasaun liutan, kontaktu:
Paul Pinto
Communications & Information Officer for ILO's Agroforestry Project
[email protected]