A woman standing

Ami nia impaktu, sira nia lian

Inan ida nia viajen determinasaun nian: Transforma US$100 ba negósiu ne’ebé buras iha Timor-Leste

Inan joven no emprezária ida ne’ebé determinadu hosi Munisípiu Bacau iha Timor-Leste harii ona negósiu ida ne’ebé buras ho apoiu hosi Programa Abilidade Agrofloresta nian, ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia no implementa hosi OIT.

14 August 2025

Genoveva, a 34-year-old mother of four from Baucau Municipality, Timor-Leste. © ILO
Content also available in: English

MUNISÍPIU BAUCAU, Timor-Leste (Istória OIT) - Genoveva, ho idade 34, inan ho oan na’in haat hosi Munisípiu Baucau, Timor-Leste, oras ne’e hala’o negósiu mina nu’u virjen (VCO) ne’ebé susesu. Nia jere ativamente nia inventáriu no atrai kliente sira liuhosi promosaun no presu ne'ebé kompetitivu.

Agora ha’u manán besik US$200 kada semana, ne’ebé permite ha’u atu sustenta ha’u-nia família no selu ha’u-nia oan sira-nia edukasaun.

Genoveva, inan ida ho oan na'in haat no emprezária joven

“Ha’u-nia baze kliente aumenta ona, no ha’u-nia merkadu habelar liu Baucau ba munisípiu sira seluk, inklui sidade kapitál, Dili. Agora ha’u hetan rendimentu purvolta US$200 kada semana, ne’ebé permite ha’u atu sustenta ha’u-nia família no selu ha’u-nia oan sira-nia edukasaun,” nia hateten ho orgullu.

Nia moris muda maka'as hafoin tama iha série kursu formasaun nian iha 2024 iha Programa Abilidade Agrofloresta nian ba Empregu no Reziliénsia ne'ebé finansia hosi Uniaun Europeia (UE), ne'ebé implementa hosi OIT no fasilita hosi Instituto de Apoio ao Desenvolvimento Empresarial (IADE). Maski iha inísiu laran-rua, Genoveva kompleta módulu formasaun xave tolu uza ferramenta sira OIT nian: Jera Ita-boot nia Ideia Negósiu (GYIB), Literasia Finanseira no Hahú no Hadi'a Ita-boot nia Negósiu (SIYB).

Feto ida fui hela VCO iha botir
© OIT
© OIT
Genoveva nia negósiu la’ós de’it sustenta nia família maibé mós kontribui ba ekonomia lokál iha Timor-Leste.

“Uluk, ha’u la iha serteza atu tuir formasaun ne’e tanba ha’u nia responsabilidade iha uma no ho ha’u nia oan sira.Agradese, ha’u nia aman enkoraja ha’u no oferese atu tau matan ba labarik sira nune’e ha’u bele tuir,” nia fahe. "Ha'u agradese ba nia tanba kursu sira fó mai ha'u abilidade prátika no ferramenta sira ne'ebé ajuda ha'u hametin no haburas ha'u nia negósiu VCO."

Durante treinamentu, Genoveva aprende oinsá atu jere inventáriu, tau presu ne’ebé di’ak liu no haketak rendimentu negósiu hosi gastu uma-laran nian. Iha de'it fulan tolu nia laran, nia konsege hadi'a negósiu ne'ebé nia hala'o durante tinan lima ho progresu uitoan de'it.

Ha'u agradese kursu sira fó mai ha'u abilidade prátika no ferramenta sira ne'ebé ajuda ha'u hametin no haburas ha'u nia negósiu VCO.

Sai emprezária maka nia dalan atu sustenta nia família no asegura nia oan sira nia edukasaun. Nia hahú nia negósiu dahuluk iha 2012, loke kios ki'ik ida ne'ebé fa'an sasán báziku sira. Bainhira emprendimentu ne'e falla, nia ho nia tia halibur US$50 ida-idak hodi hahú negósiu produsaun VCO ho eskala ki'ik.

“Iha tinan 2019, ho kapitál US$100 no konfiansa katak ha’u hetan ona abilidade balun, ha’u lansa ha’u-nia negósiu VCO rasik hosi kioske ida ne’ebé ki’ik iha estrada ninin entre Baucau no Lospalos. Ha’u mós fa’an iha merkadu lokál sira.Maibé la importa oinsá ha’u serbisu maka’as, ha’u manán de’it US$30 kada semana—to’o de’it atu sustenta ha’u-nia família, ha’u sente dezesperadu hanesan la’o ba ha’u-nia negósiu. laiha fatin ida,” nia hanoin hikas.

VCO iha botil
© OIT
© OIT
Produtu hosi mina-nuu virjen (VCOs) ne’ebé prodús hosi Genoveva, emprezária joven ida iha Timor-Leste.

Depois formasaun, Genoveva komprende tanba saida maka nia negósiu paradu. La ho jestaun inventáriu ne'ebé loos ka akompañamentu finanseiru, nia labele monitoriza lukru sira no dala barak tenke empresta osan hodi sosa matéria-prima sira.

“Obrigadu ba formasaun, ha’u realiza katak ha’u presiza koñesimentu finanseiru no negósiu ne’ebé di’ak liu.Agora ha’u bele jere, fa’an, hetan osan barak liután no to’o bele fó serbisu ba ema seluk,” nia dehan no hatutan tan katak nia kontrata ona funsionáriu na’in rua no selu sira beibeik.

Ohin loron, Genoveva nia negósiu la’ós de’it sustenta nia família maibé mós kontribui ba ekonomia lokál no inspira feto sira seluk iha nia komunidade. “Treinamentu ne’e fó mai ha’u liu abilidade tékniku.Fó konfiansa mai ha’u atu lidera no haburas ha’u-nia negósiu,” nia konklui.