Two men standing facing each other

Ami nia impaktu, sira nia lian

Hosi tradisaun ba transformasaun: Agrikultór joven timoroan ida nia viajen ba kultivasaun baunila

Demenicio Dodi, joven agrikultór timoroan ida, aproveita daudaun potensiál baunilha nian hodi hasa'e la'ós de'it nia moris rasik, maibé nia komunidade no nasaun nian.

14 July 2025

Demenicio Dodi, a young Timorese farmer, makes the most of the hands-on opportunities during field visits to two vanilla farms. 6/2025 © ILO
Content also available in: English

LIQUICA, Timor-Leste (Istória OIT) - Ho de’it tinan 22, Demenicio Dodi, estudante universitáriu iha Universidade Orientál Timor-Leste (UNITAL), ho espesialidade nutrisaun, iha paixaun maka’as ba agrikultura, partikularmente kuda baunilla. Mai hosi família agrikultór, uluk nia kuda baunilla ho nia aman iha sira-nia to’os família nian iha Liquiçá, Timor-Leste, no agora ba oin hodi estabelese nia to’os rasik.

Ninia entuziazmu kontinua buras dezde tuir ronda rua hosi formasaun Prátika Agríkola Di'ak (PAP), ne'ebé organiza hosi Programa Abilidade Agroflorestál OIT-Uniaun Europeia (UE) nian—primeiru iha Outubru 2024 no dala ida tan iha Juñu 2025. Sesaun sira-ne'e lidera hosi Belgian Stan, Daniele koñesidu hanesan "Mister Vanilla".

© OIT
© OIT
Demenicio Dodi, joven timoroan agrikultór ida. 6/2025

Molok tuir formasaun, Demenicio ho nia aman jere sira nia to’os uza metodu tradisional. Tempu imprevizível no kestaun saúde ai-horis nian maka dezafiu boot sira ne'ebé dala barak hamosu produsaun ne'ebé la konsistente. Maibé, hafoin hetan koñesimentu hosi treinamentu GAP dahuluk, ne'ebé kobre preparasaun ai-oan, halo looping baunila nia tahan, mulsa, sombra no polinizasaun loloos, nia hahú haree mudansa pozitivu sira. Nia ai-horis baunila agora buras no nia sente ekipadu liu atu maneja variasaun tempu no planu ba kolleita ho kualidade di'ak liu.

“Ha’u aprende ona buat barak no hetan komprensaun kle’an kona-ba oinsá atu kuda ai-horis baunila ne’ebé saudavel no produtivu. Enkuantu ha’u kuda ha’u-nia baunila rasik iha ha’u-nia to’os, ha’u tau lisaun sira-ne’e iha prátika. Ha’u mós fahe saida mak ha’u aprende ona ho ha’u-nia aman no agrikultór viziñu balun,” nia hateten.

Ha’u haree baunila nia potensiál, la’ós de’it ba ha’u-nia an rasik no ha’u-nia família, maibé ba ha’u-nia komunidade no ha’u-nia rain, Timor-Leste. Tanba ne'e maka ha'u sempre hakarak tebes atu aprende no hasa'e ha'u nia abilidade sira hosi ema ne'ebé de'it, iha ne'ebé de'it.

Demenicio fahe beibeik hanoin sira ne'ebé nia hetan hosi formasaun ho nia aman no agrikultór viziñu sira. Nia espera katak ninia koñesimentu sei kontribui ba hadi’a rendimentu no moris ba nia família no komunidade ne’ebé hale’u liuhosi kuda baunilla.

“Ha’u haree baunila nia potensiál, la’ós de’it ba ha’u-nia an rasik no ha’u-nia família, maibé ba ha’u-nia komunidade no ha’u-nia nasaun, Timor-Leste.Tanba ne’e mak ha’u sempre ansi atu aprende no hasa’e ha’u-nia abilidade hosi sé de’it, iha ne’ebé de’it,” nia akresenta.

© OIT
© OIT
Partisipante sira hosi formasaun GAP esplora prátika sira kura baunila nian liuhosi série sesaun klean sira ne'ebé lidera hosi peritu baunila nian ne'ebé rekoñesidu internasionalmente hosi Béljika iha Timor-Leste iha Juñu 2025.

Formasaun daruak habelar liután nia koñesimentu no abilidade sira iha prátika xave sira pós-kolleita nian hanesan klasifikasaun no klasifikasaun, oho bee, suar iha kaixa laran, kura iha loro-matan, no kura iha uma laran. Nia mós aprende tékniku kolleita nian ne'ebé loos, oinsá atu prosesa baunila nia musan no hetan hanoin sira ne'ebé iha valór kona-ba dinámika merkadu baunila nian.

Nia aproveita didi’ak oportunidade prátika durante formasaun, hodi pratika téknika kura no hetan benefísiu hosi vizita iha kampu ba to’os baunila rua iha Munisípiu Ermera, iha ne’ebé nia observa demonstrasaun moris real no aplika téknika ba kolleita, kuidadu ai-horis sazonál, no manejamentu pós-kolleita.

Bainhira ha'u haree ba futuru, ha'u determinadu atu kompleta ha'u nia lisensiatura, hetan ha'u nia diploma no kontinua hasa'e ha'u nia abilidade sira iha kuda baunila. Ha'u hakarak hahú fa'an ha'u nia baunilha rasik iha tempu badak no ikusmai harii ha'u nia negósiu rasik.

“Ha’u hakarak haree foin-sa’e barak liután hahú sira-nia negósiu rasik, liuliu iha agrikultura. Ita la presiza bá rai-li’ur hodi buka serbisu—ita-nia rain iha potensiál boot se ita iha vontade atu serbisu no aprende,” nia hateten, hodi espresa nia esperansa katak foin-sa’e barak liután sei aproveita oportunidade sira iha Timor-Leste nia rai laran hodi sai agrikultór matenek no produtivu.

Agora besik graduasaun, Demenicio okupadu hodi halo balansu ba nia estudu universitáriu ho nia esforsu to’os nian. “Bainhira ha’u haree ba futuru, ha’u determinadu atu kompleta ha’u-nia lisensiatura, hetan ha’u-nia diploma no kontinua hasa’e ha’u-nia abilidade kuda baunila.Ha’u hakarak hahú fa’an ha’u-nia baunila rasik iha tempu badak no ikusmai estabelese ha’u-nia negósiu rasik,” nia konklui ho determinasaun ne’ebé nakonu ho esperansa.

Related content

OIT no UE kontinua avansa to’os baunilla iha Timor-Leste ho formasaun prátika kona-ba kura, kualidade no merkadu
Six people standing in front of drying leaves

Dezenvolvimentu abilidade

OIT no UE kontinua avansa to’os baunilla iha Timor-Leste ho formasaun prátika kona-ba kura, kualidade no merkadu