COVID-19: Estimula demanda ekonomia no traballo

ILO COVID-19: Kauza lakon servisu no oras servisu ne’ebe makaas

Globalmente, Pandemia Covid-19 hamosu impaktu katástrofe ba oras servisu no rendimentu. Relatoriu foun hosi ILO friza setor no rejiaun balun ne’ebe afeita maka’as no mos politika hodi bele redus krize ida ne’e.

Press release | 07 April 2020
Voluntariu ida fahe aihan ba familia balun ne’ebe ho rendimentu ki’ik iha Cidade Panama nudar subsidiu durante pandemia virus corona. © Luis ACOSTA / AFP
GENEVA (ILO News) – Krize COVID-19 iha espetativa bele halakon 6.7 pursentu oras servisu iha global durante trimestre daruak 2020 – ekivalente ho 195 milloens hosi trataballadores ‘full-time’.

Redusaun maka’as sei akontese iha Estadus Arabe, (pursentu 8.1, ekivalente ho 5 milloens traballadores ‘full-time’) no Azia Pacifica (Pursentu 7.2, ekivalente ba 125 milloens traballadores ‘full-time’)

Lakon boot sei akontese ba grupu rendimentu ne’ebe la-hanesan maibe liu-liu ba nasaun sira tama iha kategoria rendimentu mediu-as (pursentu 7.0, 100 milloens traballadores full-time). Ida ne’e liu dook hosi impaktu krize ekonomia 2008-2009.

Setor sira ne’ebe iha risku boot inklui akomodasaun no servisu alimentasaun/restaurantes, manufatura, lojas, komersiu no atividade administrativu.

Numeru dezempregu ne’ebe sei sae maka’as durante 2020 sei depende maka’as ba dezenvolvimentu futuru no medidas politika. Iha riksu boot katak iha fin-do-ano numeru sei aumenta signifikante liu projesaun inisiu hosi ILO ho numeru 25 milloens.

Empregadores no emprezario sira hasoru katastrofe, iha ekonomia ne’ebe sei dezenvolve no ekonomia dezenvolvidu. Ita tenki foti asaun lais, klaru no kolabora. Medidas loss, klaru no urjenti bele halo diferensia entre sobrevivensia no monu&rdquo."

Guy Ryder, ILO Diretor Geral
Liu hosi ema nain haat hosi nain lima (pursentu 81) iha empregru global ho numeru 3.3 billoens agora dadaun afeita hosi servisu ne’ebe taka tomak ka temporariu.

“Empregadores no emprezario sira hasoru katastrofe, iha ekonomia ne’ebe sei dezenvolve no ekonomia dezenvolvidu,” Diretor Geral ILO, Guy Ryder hateten. “Ita tenki foti asaun lais, klaru no kolabora. Medidas loss, klaru no urjenti bele halo diferensia entre sobrevivensia no monu”

Segundu edisaun Monitorizasaun ILO: COVID-19 no mundu servisu ida ne’ebe deskreve COVID-19 nudar “krize global ida ne’ebe at liu depois de Segundo Guerra Mundial”, Versaun atualizadu inklui informasaun setoral no rejional kona-ba impaktu hosi pandemia.

Bazeia ba estudu foun, traballadores 1.25 billoens servisu iha setor sira identifika nudar iha risku boot “drastiku no estragus boot” numeru hapara traballadores no redusaun salariu nune’e mos redusaun oras servisu sei sae makaas. Barak maka servisu iha area kuñesementu oituan ‘low-skill’ ho salariu ne’ebe kiik, iha ne’ebe lakon rendimentu sei afeita makaas.

Relatoriu ne’e fo hanoin katak, hare’e hosi parte rejiaun, numeru traballadores ne’ebe iha risku tuir setor lahanesan, 43 pur sentu iha rejiaun America no 26 pur sentu iha Afrika. Rejiaun balun, liu-liu Afrika iha nivel as hosi numeru servisu informal, aumenta ho menus protesaun social, numeru populasaun as no kapasidade menus, ekonomia no saude ne’ebe fraku fo difikuldades ba governu.

Globalmente, traballadores billoens rua servisu iha setor informal (barak liu iha ekonomia ne’ebe foin hahu no sei dezenvolve) no partikularmente iha risku boot.

Estudu ne’e hateten persija eskala boot, integradu no medidas politika hodi foka ba pilar 4: suporta emprezario sira, empregu no rendimentu; estimula ekonomia no servisu; proteje traballadores iha servisu fatin; no uza dialogu sosial entre governu, traballadores no emprezario hodi betan solusaun.

“Ida ne’e nudar ezame boot ba kooperasaun internasional iha tinan 75 nia laran,” Ryder hateten. “Se nasaun ida falha, ita hotu falha. Ita tenki hetan solusaun hodi bele ajuda segimentu hotu-hotu iha ita nia sosiedade, partikularmente sira ne’ebe vulneravel teb-tebes no susar atu ajuda sira nia-an.”

“Desizaun ne’ebe ita foti ohin loron sei direitamente afeita oin-sa krize ne’e remata nune’e mos moris ema billoens,” nia aumenta. “ho medidas ne’ebe loss ita bele limita impaktu no fitar ne’ebe husik hela. Ita tenki iha alvu atu hadia fila-fali ho diak nune’e sistema foun bele seguru liu, justu no sustentavel liu nune’e la fo dalan ba krize ida ne’e atu akontese”